U jeku epidemije Covida bilježimo pandemiju nasilja u obitelji
U Multifunkcionalnoj dvorani Sjevernoga tornja na Kampusu, u četvrtak i petak, 25. i 26. studenoga 2021. godine održana je znanstveno-stručna konferencija naziva „Mehanizmi prepoznavanja nasilja u obitelji i društveno-pravni odgovori“. Konferenciju je organizirao Sveučilišni odjel za forenzične znanosti u suradnji sa Skloništem za djecu i odrasle, žrtve nasilja u obitelji Caritasa Splitsko-makarske nadbiskupije povodom Međunarodnoga dana borbe protiv nasilja nad ženama i obilježavanja deset godina rada Caritasova Skloništa za žene i djecu žrtve nasilja.
Konferenciju „Mehanizmi prepoznavanja nasilja u obitelji i društveno-pravni odgovori“ otvorila je inicijatorica skupa, doc. dr. sc. Ana Jeličić, koja je zajedno sa Kristinom Alduk, mag. forens. govorila o temi problematike nasilja u obitelji u okolnostima epidemija virusa Covid 19. Istaknula je kako su Covid i lockdown bili okidači za porast kaznenih djela nasilja u obitelji, ali i da je radi suzbijanja istoga nužna senzibilizacija javnosti te edukacija i provođenje preventivnih mjera. Poražavajuća je, naime, statistika prema kojoj je broj kaznenih djela nasilja u obitelji u 2020. godini porastao za više od 45 posto na području Policijske uprave Splitsko-dalmatinske, u odnosu na 2019. godinu. Na razini cijele Republike Hrvatske ta brojka je skočila za 30 posto, kao i u EU. Autorice su usporedile situaciju u Hrvatskoj sa susjednom Italijom, te su istaknule sumnju kako je omjer prijavljenih djela nasilja u obitelji i onih neprijavljenih 1:25. Istraživanje docentice A. Jeličić i K. Alduk, mag. forens. provedeno je u svrhu izrade diplomskog rada, a poražavajući rezultati do kojih su došle, potakle su organizaciju ove konferencije.
Sljedeće izlaganje je održao prof. dr. sc. Šimun Anđelinović koji je govorio o vještačenju tjelesnih ozljeda uz niz fotografija kojima je prikazao kako izgledaju ozljede koje zadobije žena žrtva nasilja i po čemu su one uvijek prepoznatljive ukoliko se evidentiraju na vrijeme. Govorio je o razlikama između težih i lakših tjelesnih ozljeda i o ključnoj ulazi sudskih vještaka. Profesor je naglasio kako su prijava nasilja nadležnim tijelima i liječnička dokumentacija koja je prati, neophodne za daljnje procesuiranje počinitelja nasilja.
Psihoterapeutkinja Maja Jakšić, voditeljica centra za edukaciju i savjetovanje Hippocampus, nastavila je niz izlaganja govoreći o emocionalnom i psihičkom zlostavljanju. Konkretno je i vrlo jasno identificirala različite oblike emocionalnog nasilja u okvire teme 50 nijansi emocionalne manipulacije. Naglasila je kako emocionalno zlostavljanje ne ostavlja vidljive ožiljke te ga je stoga jako teško prepoznati, no ono je nažalost sve češći oblik nasilja u obitelji i okidač razdora i sukoba. Ovaj oblik nasilja i same žrtve često ne prepoznaju dok šire društvo nije toliko osjetljivo na ovu problematiku kao na tjelesno i spolno zlostavljanje. Riječi koje omalovažavaju, vrijeđaju, izvrću ruglu, odnosno ponižavaju osobu, kao što su psovke, prijetnje ili ucjene, ostavljaju jednako opasne posljedice i narušavaju dostojanstvo osobe, utjeruju strah i ruše samopoštovanje, istaknula je M. Jakšić.
Jedan od često zapostavljenih oblika nasilja je financijsko zlostavljanje, a o njemu je govorila dr. sc. Nevena Aljinović istaknuvši da postoje različiti aspekti u odnosu na spolnu i dobnu osjetljivost. O financijskom zlostavljanju se uistinu malo govori u društvu i stoga je teško prepoznati obrasce kojima se služi nasilnik ove vrste. Predavačica je stoga protumačila načine ekonomskog nasilja, kao što su oduzimanje primanja, zabrana rada, otuđivanje imovine ili drugih primanja, laganje kod alimentacije i podizanje kredita na ime žrtve. Navela je i zakonske mjere sankcioniranja takvih prekršajnih i kaznenih djela.
Tina Peraica, prof. soc. ped., zaposlenica KB Dubrava u Zagrebu, na Klinici za psihijatriju, Referentnom centru Ministarstva zdravlja za poremećaje uzrokovane stresom te koordinatorica Savjetovališta za žrtve obiteljskog nasilja Grada Zagreba, prezentirala je rezultate istraživanja vezanih uz rodne razlika među žrtvama nasilja u obitelji, te je progovorila i o muškarcima žrtvama nasilja u obitelji ukazujući na zapostavljenost ove problematike u javnom i znanstvenom diskursu.
U brojnim slučajevima obiteljskog nasilja upravo su djeca žrtve bijesa svojih roditelja i staratelja, i svih onih o kojima ovise i u koje imaju najviše povjerenja. Na ovu najranjiviju skupinu društva, na problem zlostavljanja djece, osvrnula se doc. dr. sc. Nina Mišić Radanović koja je prisutne upoznala sa kaznenopravnim aspektima zaštite djece od nasilja u obitelji.
Za kraj prvoga dana konferencije održano je predstavljanje knjige Ne zlostavljaj da dugo živiš i dobro ti bude na zemlji, doc. dr. sc. Šimuna Bilokapića, a o knjizi je govorio Ante Grčić, asistent na Filozofskom fakultetu u Splitu.
Drugi dan konferencije započeo je izlaganjem doc. dr. sc. Šimuna Bilokapića na temu Odgovorno reagiranja na nasilje u obitelji. Ovaj predavač iz franjevačkih redova prisutnim je privukao pozornost govoreći o reakciji Katoličke crkve na nasilje u obitelji. Ovaj problem ne zaobilazi svećenike jer oni kroz svoju pastoralnu djelatnost susreću bilo žrtve bilo počinitelje nasilja u obitelji. Osvrnuo se na reakciju Crkve po tom pitanju te pozvao na društveno-odgovorno ponašanje i suradnju.
Voditeljica Skloništa za djecu i odrasle žrtve nasilja u obitelji u Splitu, dipl. theol. Ivna Grubišić, kao glavna suorganizatorica ove konferencije, govorila je o gorućem problemu Skloništa obzirom da je ono jedino na području cijele Splitsko-dalmatinske županije, sa svega 12 mjesta smještajnog kapaciteta. Naglasila je da tek svaka treća žena žrtva nasilja koja zatraži pomoć uspije i dobiti smještaj u prostorijama skloništa zbog ograničenog kapaciteta. Izdvojila je najveće pomake u desetogodišnjoj povijesti Skloništa te je upoznala prisutne s njegovim budućim projektima, ukazujući na silne napore koji su uloženi u što bolju skrb i potporu žrtvama nasilja u obitelji
Ivana Žižić, mag. act. soc. i Ivanka Buliga, mag. act. soc. opisale su ulogu socijalnog radnika u zdravstvenom sustavu te su prezentirale slučajeve i probleme koje najčešće susreću. Ukazale su na mogućnosti i potencijale socijalnih radnika u okviru zdravstvene skrbi kako se problem ne bi samo sanirao već kako bi se razvili mehanizmi preveniranja, prepoznavanja i suzbijanja u okrilju suradnje i međuinstitucionalne pomoći.
Zrinka Perić, mag. act. soc. svojom prezentacijom dotakla se podrške žrtvama nasilja u obitelji u sustavu Centra za socijalnu skrb u Splitu. Naglasila je kako nasilje koje je prijavljeno Centru već iza sebe ima dugotrajnu i učestalu povijest, koja bi mogla biti otkrivena kada bi Centar i druge ustanove, posebno odgojno-obrazovne više surađivale. Prisutnima je približila sustav i funkcioniranje socijalne skrbi.
Sljedeća sudionica konferencije, policijska službenica, mr. sc. Sandra Kovačić prikazala je kako u praksi izgleda suočavanje sa nasiljem u obitelji, upoznavši prisutne s protokolom postupanja policijskih službenika u slučajevima nasilja u obitelji s kojima se oni svakodnevno susreću. Izazvala je veliku pozornost i suosjećanje kod okupljenih ukazavši, na nizu slučajeva iz prakse, na manjkavosti i najčešće probleme kod privođenja, procesuiranja i pravnog sankcioniranja počinitelja nasilja u obitelji.
Na samome kraju konferencije održana je projekcija kratkometražnog filma. Okupljeni su saslušali svjedočanstvo žrtve nasilja u obitelji, a film je ujedno dao i nadu kako je moguće izaći iz začaranog kruga nasilja u obitelji uz potporu i adekvatnu skrb koje pružaju i Sklonište i druge ustanove, te posebice njihovi djelatnici, psiholozi, socijalni radnici, policajci i zdravstveni djelatnici.
Radionice za studente
Tijekom dvodnevne konferencije, u popodnevnim satima održavale su se radionice za studente
Preddiplomskog studija forenzike. Voditeljice edukativnih radionica, Tina Peraica, prof. soc. ped., Marta Grbić, mag. psych., Jelena Tutavac, mag. soc. pol., Ana Banovac, mag. forens., i Marina Kužumilović, mag. forens., kroz edukativne radionice na temu „Kako pristupiti žrtvi nasilja u obitelji? Komunikacijske vještine te „Obiteljsko nasilje – osobna perspektiva: Žrtve koje su rekle dosta!, upoznale su studente s problematikom nasilja u obitelji i naučili ih vještinama prepoznavanja, komuniciranja i ophođenja s žrtvama nasilja u obitelji.
Medijski odjek
Kao rezime cijele konferencije valja istaknuti zainteresiranost stručne i akademske zajednice, ali i predstavnika medija za ozbiljni i rastući problem nasilja u obitelji čije su žrtve najčešće žene i djeca. Uslijed pandemije koronavirusa, sve većeg straha za egzistenciju, i posljedično, pretjerane izloženosti stresu i zatvorenosti u domove, evidentiran je porast kaznenih djela nasilja u obitelji. Epidemija Covida bacila je u sjenu pandemiju nasilja. Stoga, ovom konferencijom pokušalo se kroz projekt međuresorne suradnje ukazati na mehanizme prepoznavanja i društveno-pravne mjere senzibiliziranja javnosti za problem nasilja, odnosno suzbijanja ove pošasti u društvu. Možemo se nadati da će se kontinuiranim, interdisciplinarnim pristupom nasilju u obitelji moći prepoznati rizični čimbenici za pojavu istog, kreirati preventivne mjere koje će biti djelotvornije od postojećih, ali i postaviti novi zakonodavni okviri. U tom duhu i s tim ciljem organizirana je ova konferencija koju su popratili brojni predstavnici medija te su tako novinarskim angažmanom doprinijeli senzibiliziranju i informiranju javnosti.
Napisale: Lorena Zvonimira Kolak i Ana Jeličić